Showing posts with label REDI KOMPUTADOR. Show all posts
Showing posts with label REDI KOMPUTADOR. Show all posts

Saturday, October 24, 2020



Redi komputador (redi) hanesan mos redi telekomunikasaun ne’ebe mak loke dalan ba komputador atu halo komunikasaun ba malu no troka dadus. objetivu redi komputador mak atu atinji nia mehi, no kada parte husi redi komputador mak atu husu(request) no fornese servisu(service). parte balu ne’ebe mak husu/simu servisu mak ita bolu halo kliente (client) no parte seluk ne’ebe mak fo/fornese servisu mak bolu halo servidor (server). area nee rasik mos ita bolu halo kliente-servidor(client-server), no nia aplikasaun kuaze uza iha redi komputador sira hotu.



komputador rua, ne’ebe mak iha kartaun redi (network card), hodi halo koneksaun ba malu liu husi fiu (via cable) ou wireless hanesan transmisaun medium, no hetan mos sistema operasaun ne’ebe mak atu fornese redi komputor simples. karik ita boot hakarak atu kria redi komputador ne’ebe mak iha area luan, entaun tenke uza ekipamentu sira hanesan Hub, Bridge, Switch, Router, Gateway hanesan ekipamentu interkoneksaun.

Redi komputador hahu husi moris konaba konseptu komputador nian iha tinan 1940-an iha Amerika neebe mak inisiativa husi MODEL I projetu dezenvolve komputador (computer development project) iha laboratoriu Bell no grupu peskijasaun Universidade Harvard neebe mak lidera husi profesor Howard Aiken. iha projetu dahuluk so hakarak deit atu uza device komputador neebe mak uza hamutuk ona. Atu uza iha prosesamentu ida-rua laho durasaun tempu neebe naruk ou la gasta tempu livre, atu nune programa barak bele halao servisu iha komputador ho didiak.

 


Depois iha tinan 1950-an wainhira tipu komputador komesa dezenvolve too halo komputador neebe mak super(kualidade), no kada komputador tenke atende fatin barak neebe mak validu (terminal), no ida nee mos hetan konseptu distribuisaun dahuluk konaba tempu nian neebe mak konese ho naran TSS (Time Sharing System). no ida nee mak primeira vez modelu redi (network) komputador aplika. ba sistema TSS terminal balu mak koneksaun hanesan maneira seri ba kada komputador ka ekipamentu sira seluk, neebe mak koneksaun iha redi balu (host) komputador. no iha prosesu TTS halo kombinasaun ba teknologia komputador no teknologia telekomunikasaun neebe mak komesa sai emerge, no ida neebe mak dahuluk dezenvolve keta-ketak. Departamentu defeza Amerika, U.S. Defense Advanced Research Projects Agency (DARPA) foti desizaun atu organiza peskijador sira neebe mak objetivu atu halo koneksaun ba numeru komputador too modelu redi sai organiku pa tinan 1969. Programa peskizasaun ida nee konese ho naran ARPANET. iha tinan 1970, komesa liu ona komputador 10 mak susesu halo koneksaun ba malu, no sira mos komesa halo komunikasaun no forma ona jaringan balu. no iha tinan 1970 nee mos depois de beban servisu aumenta barak no folin komputador boot mos komesa karun, maka komesa uza konseptu prosesu distribuisaun (Distributed processing). iha prosesu nee nia laran host komputador balu komesa serbisu ba serbisu balu neebe mak todan no paralel atu atende terminal balu neebe mak koneksaun ho maneira seri iha kada host komputador. iha prosesu distribuisaun nia laran mos komesa sai sasan neebe mak absolutu no halo kombinasaun naruk ba komputador no teknologia telekomunikasaun, tamba iha prosesamentu seluk mak tenke halo distribuisaun, host komputador hotu-hotu iha direitu atu atende terminal sira neebe mak iha ordem (perintah) husi komputador central.


KATEGORIA

TIMOR-LESTE

TIMOR-LESTE

POST IKUS

ARKIVU